Danski otok priprema se za napad, gomilaju se vojnici, grade se hangari: "Točka najbliža neprijatelju"

"Sve smo bolje pripremljeni i već smo dosegli određenu razinu“, rekao je general Peter Boysen, zapovjednik Danske vojske. "Boriti ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati svoje snage – i upravo to činimo."

Otok Bornholm, u Baltičkom moru, najistočnija je točka Danske. Rusija je udaljena 300 kilometara i upravo odande, upozorava general Boysen, dolazi prijetnja koja ga najviše brine. No Danci se istodobno suočavaju i s drugim izvorom opasnosti. Na drugom kraju kraljevstva, na njegovoj najzapadnijoj točki, i na otoku koji je 3.700 puta veći od Bornholma, prijetnja dolazi od najbližeg saveznika – Sjedinjenih Američkih Država – i njihova predsjednika Donalda Trumpa, koji namjerava preuzeti Grenland „na lakši ili teži način", piše El País.

Tako se Danska i ova dva otoka – sićušni Bornholm i Grenland, najveći otok na svijetu – nalaze stiješnjeni između Rusije, starog hladnoratovskog suparnika, i SAD-a, sile koja bi ih (barem teoretski) trebala štititi. „Prvi put u 80 godina prijeti nam opasnost s obje strane“, kaže Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Zaklade Savez demokracija i bivši danski diplomat, iz Kopenhagena. „Živimo u svijetu na rubu kolapsa.“

Let iz Kopenhagena do Bornholma – smještenog južno od Švedske i sjeverno od Poljske – traje 25 minuta. Odjeci grenlandskog pitanja dopiru i do glavnog grada otoka, Rønnea, svojevrsnog laboratorija za ponovno naoružavanje Europe, gdje ljudi polušaljivo govore: „Nadam se da Trump neće baciti oko i na ovaj otok.“ Gradonačelnik Frederik Trolstrup ipak govori ozbiljnije: „Sjedinjene Države nekad su bile pozitivna sila u svijetu. Danas žele dio ovoga kraljevstva. To je tužno.“

Almegaards Kaserne, vojarna u kojoj je od prošlog ljeta smještena Bornholmska pukovnija. Tog je dana Trump u Washingtonu ponovio da ne isključuje uporabu sile kako bi osvojio Grenland. U isto vrijeme, u jednom od hangara vojarne – koji je još u izgradnji – novopristigla vozila Patria 6x6 predstavljena su novinarima i vojnim vlastima. Riječ je o finskim borbenim vozilima pješaštva, namijenjenima obrani otoka od drugog predsjednika s teritorijalnim ambicijama – Vladimira Putina.

"Točka najbliža neprijatelju"

„Trebamo vojnike na Bornholmu. To je točka kraljevstva najbliža neprijatelju“, kaže pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik pukovnije, u hangaru. „Ovo je poput nosača zrakoplova, ali nepomičnog“, dodaje načelnik Glavnog stožera, general Boysen. „Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje i zato je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm.“

U vojarni Almegaards, gdje se grade hangari, vojnici pristižu, a vozila Patria 6x6 prvi se put testiraju. General Boysen sjeda za upravljač jednog od njih i vozi ih preko strmog, zaleđenog i neravnog terena. Po povratku u vojarnu objašnjava: „Trenutačno nema izravnih prijetnji Bornholmu, ali moramo biti spremni. To je najbolji način da se rat izbjegne.“

Na pitanje o Grenlandu Boysen odgovara: „To je političko pitanje i suzdržat ću se od komentara.“ Kada se spomene kraljevski dekret iz 1952., na koji se poziva danski tisak, a koji obvezuje danske vojnike da se bore ako je njihov teritorij napadnut (čak i ako je agresor saveznik), kaže: „Ako ste vojnik, bilo gdje u svijetu, i napadne vas strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.“

"Navikli smo imati prijatelja, partnera i saveznika."

Danska nakon Drugog svjetskog rata nije bila neutralna, poput susjedne Švedske, niti pacifistička. Dovoljan je posjet ratnom memorijalu u kopenhaškoj Citadeli. „Vrijeme, mjesto, ljudsko biće“, stoji uklesano u kamenu. Popis imena to potvrđuje, kao i mjesta na kojima su poginuli – od Gaze 1950-ih do Afganistana i Iraka, gdje su stradala 52 vojnika – što svjedoči o cijeni lojalnosti Sjedinjenim Državama. No danas Bijela kuća vrši pritisak na Dansku, a prioritet oružanih snaga više nisu daleki ratovi, nego zaštita nacionalnog suvereniteta.

„Teritorijalnoj obrani nismo pridavali gotovo nikakvu pažnju“, kaže Parello-Plesner. „A sada, s Ukrajinom, odjednom nismo na prvoj crti bojišnice protiv Rusije, ali jesmo na drugoj – upravo ovdje, na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati prijatelja, partnera i saveznika.“

Više ne. I sve je to itekako prisutno na ovom baltičkom otoku. „Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama“, kaže jedan vojnik u neformalnom razgovoru, „mogli bismo poslati naše dečke s Bornholma na Grenland.“